- U Sarajevu je u 87. godini preminula Bisera Alikadić, jedna od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pesnikinja, romansijerki i autorki za decu.
- Rođena je 1939. u Podhumu kod Livna, a od 1947. živela je u Sarajevu, gde je radila kao bibliotekarka u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH.
- Objavila je bogat opus poezije, romana i knjiga za decu, a za rad je dobila više priznanja i bila kandidovana za nagradu 'Astrid Lindgren'.
U Sarajevu je u 87. godini života preminula Bisera Alikadić, jedna od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pesnikinja, romansijerki i autorki književnosti za decu. Vest o njenoj smrti potvrdio je portal Radiosarajevo.ba, a od ove istaknute književnice na društvenim mrežama opraštaju se brojne kolege, saradnici i prijatelji.
Bisera Alikadić rođena je 8. februara 1939. godine u mestu Podhum kod Livna. Od 1947. godine živela je u Sarajevu, gde se školovala i provela najveći deo svog života. Veliki deo radnog veka posvetila je knjizi i kulturi, radeći dugi niz godina kao bibliotekarka u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine.
U galeriji pogledajte fotografije Bisere Alikadić:
Sklonost ka pisanju pokazala je još u ranom detinjstvu, objavljujući prve tekstove u listovima za decu. Na književnu scenu zvanično je stupila 1972. godine svojom prvom samostalnom zbirkom poezije pod naslovom Noć i ćilibar. Tokom višedecenijske karijere stvorila je bogat i raznovrstan opus koji obuhvata brojne zbirke poezije, dva romana (Larva i Krug), kao i prozu i poeziju za najmlađe.
Među njenim najzapaženijim pesničkim delima nalaze se zbirke: "Kapi i mahovina", "Drhtaj vučice", "Raspeće", "Dok jesam Ciganka", "Ne predajem se", "Knjiga vremena" i "Ludi kamen". Posebno svedočanstvo jednog teškog perioda predstavlja njena zbirka "Grad hrabrosti", koja je nastala tokom prve godine rata u Bosni i Hercegovini.
Značajan i izuzetno voljen deo njenog stvaralaštva posvećen je deci. Za najmlađe čitaoce napisala je zbirke pesama "Pjesmice ljestvice" i "Voz do neba", kao i knjige priča "Kraljica iz dvorišta" i T"ačkasti padobran".
Dela Bisere Alikadić prevođena su na brojne svetske jezike, među kojima su engleski, nemački, francuski, italijanski, turski, makedonski i albanski, a uvrštena je i u mnoge antologije bosanskohercegovačke i jugoslovenske književnosti. Za svoj rad ovenčana je važnim priznanjima: Ordenom rada sa srebrnim vencem (1983), nagradom „Zlatni broš za umetnost“ (1999) i uglednom nagradom „Skender Kulenović“ (2003). Kao priznanje njenom radu na književnosti za mlade, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH kandidovala ju je za prestižnu međunarodnu Memorijalnu nagradu „Astrid Lindgren“ dva puta – 2008. i 2022. godine.
Smrću Bisere Alikadić književna scena ostala je bez autorke prepoznatljivog i snažnog individualnog glasa, slobodne pesničke forme, koja je na upečatljiv način pisala o temama ženskog identiteta, ljubavi, usamljenosti i ljudske slobode.
(Kurir.rs/ radiosarajevo.ba)
Video: Govor Darka Mladića na sahrani Ratka Mladića